Kristinin Blog

Mladi i plaće

book32 — Fri, 23 Jan 2009 08:25:50 +0000

Generacija mladih rođena nakon 1980-te ne razlikuje se previše od prijašnjih generacija mladih, već samo glasnije izražavaju svoje želje. Jedno britansko istraživanje srušilo je mit kako mladi bezrazložno mijenjaju poslove. Naime, većina mladih navela je kako na prvom poslu misle ostati između četiri i pet godina. Karakteristika koja odlikuje mlade zaposlenike je sustav poticaja prema kojima djeluju. Generaciji mladih zaposlenika je važna visina plaće, ali ih također zanimaju i ostale pogodnosti. Ako smatraju da njihov rad nije dovoljno vrednovan, ubrzo će potražiti novi posao. Budući da većina mladih još ne razmišlja o trećem mirovinskom osiguranju poslodavci moraju smisliti neke druge motivacijske alate. Mladima je primjerice draže da dobiju nekoliko slobodnih dana da mogu otići na snowboarding.

Modeli nagrađivanja djelatnika

book32 — Wed, 17 Dec 2008 08:51:37 +0000

Vidim da je prethodni post izazvao bujicu komentara (javljate mi se i privatno na e-mail). Tema plaće je vrlo kompleksna. Za ilustraciju, izdavačka kuća Masmedia izdala je knjigu “Plaće i modeli nagrađivanja” od 750 strana u kojoj je iscrpno objašnjen pojam plaće i dodatnih pogodnosti kojima se mogu zadovoljiti djelatnici. U knjizi se navodi da je osnovna plaća iznos u gotovini koji poslodavac isplaćuje za obavljeni posao. Poticaji su ustvari povišica plaće i vezana je uz radni učinak odnosno poticaji ne povećavaju osnovnu plaću već se oni za svako razdoblje moraju zaraditi (npr. provizije za prodaju). U knjizi se navode razne pogodnosti kojima se mogu nagraditi djetnici: dodatno zdravstveno osiguranje, plaćeno životno osiguranje, fleksibilno radno vrijeme, rad od kuće u nekim situacijama, Božićnice, popust na robe i usluge, plaćeni troškovi za obrazovanje, udio u profitu tvrtke i ne tako nevažno pravedan odnos poslodavca prema djelatnicima.

Plaća je dakle važna, ali nikako ne može zamijeniti i druge modele nagrađivanja koji su meni osobno i važniji kao altruistu.

Nedavno je jedno istraživanje pokazalo da ljudi koji su spremni riskirati žele veći dio plaće na temelju radnog učinka, dok je sindikalistima draži staž nego radni učinak. Žene više vole metode raspodjele plaće koje nisu povezane s radnim učinkom i fleksibilno radno vrijeme kako bi se mogle posvetiti obitelji.

Ako vas zanimaju plaće žena u SAD posjetite mrežne stranice ministarstva rada SAD-a. Američka istraživanja pokazuju da su žene još uvijek podzastupljene u populaciji onih koji zarađuju najviše plaće u državi, a bave se i nejednakošću plaća muškaraca i žena (gender pay gap).

O ženama na tržištu rada

book32 — Thu, 20 Nov 2008 12:13:25 +0000

Jedno kratko vrijeme sam se bavila istraživanjem položaja žena na tržištu rada, točnije njihovim plaćama. Zainteresirala me činjenica da žene u prosjeku imaju 15% manje plaće od muškaraca za posao iste vrijednosti tzv. gender pay gap. Poslovi iste vrijednosti su različiti poslovi, ali zahtjevaju iste vještine, znanja, napor i odgovornost. Ilustrativan je primjer s plaćama u trgovini u RH, primjerice, u trgovinama mješovitom robom gdje žene predstavljaju većinu zaposlenih, prosječna plaća iznosi 2.054 kune. U trgovinama motornim vozilima i motociklima, gdje većinom radi muška radna snaga, prosječna je plaća 2.795 kuna, dakle, viša je 27%, a radi se o poslu iste vrijednosti – prodaji. Temeljem podataka Zavoda za mirovinsko osiguranje o visinama mirovina možemo izvoditi prikrivenu diskriminaciju. Vidljivo je kako su starosne mirovine žena manje 22 posto od muških, a u slučaju invalidske mirovine, čak 27 posto manje od muških mirovina.

Ukratko, možete sumnjati da ste nepravedno plaćene ako:

vam je manja plaća nego muškom kolegi, a radite isti posao ili posao iste vrijednosti
muški kolega primi bonus ili mu naraste plaća, a vama ne jer ste na porodiljnom dopustu ili na bolovanju
primjetite da imate drugačiji naziv zanimanja od muškog kolege, a radite isti posao
ste plaćeni manje po satu od muškog kolege, a radite isti posao puno radno vrijeme
vas poslodavac primi pod individualni ugovor o čijim detaljima ne smijete raspravljati sa drugim zaposlenicima

Detalje o ovoj temi svatko može pročitati u mom članku “Žene na tržištu rada: nestaje li jaz u dohotku između muškaraca i žena, tzv. Gender pay gap?”.

Ova je tema ponovno aktualna. Naime, Europski parlament pozvao je Europsku komisiju da osigura uvjete da žene i muškarci na istome radnom mjestu budu jednako plaćeni. Europski parlament predlaže da se kazne poslodavci koji diskriminiraju žene. U izvješću koje je Europski parlament prihvatio s 590 glasova za i 23 protiv, traži se da Europska komisija do kraja 2009. godine predstavi nacrt zakona kojim bi se revidirala sadašnja pravila o plaćama. U izvješću se također ističe da žene u Europi zarađuju prosječno 15% manje od muškaraca u svim sektorima, a izvan javnih sektora plaćene su 25% manje od muškaraca.

Equal Opportunities Commission – EOC (Velika Britanija) prati ovu tematiku u Velikoj Britaniji. Njihov najnoviji službeni statistički izvještaj pokazuje da se nejednakost u plaćama sa 17% popela na 17,1%, a što nije tako malo kao što se na prvi pogled čini, već iznosi prosječni gubitak od 369,000£ za žene koje rade puno radno vrijeme cijeli svoj radni staž.

Jedino rješenje zasad je “revizija plaća obzirom na spol” koja se provodi u Velikoj Britaniji i nije utopija. Tako više od dvije trećine organizacija u državnom sektoru provodi monitoring plaća ili ga planiraju, u usporedbi s privatnim sektorom gdje monitoring provodi manje od pola organizacija uključenih u istraživanje. U slučajevima gdje se uoči nejednakost u plaćama između muškaraca i žena ispravlja se u korist oštečenog/ne.

eKavica

book32 — Tue, 18 Nov 2008 10:03:09 +0000

Baš sam nedavno dobila mail od frendice pod nazivom “Kako znaš da živiš u 21. stoljeću”. Primjerice, ujutro prvo otvaras Outlook pa onda kuhaš kavicu, šalješ e-mail kolegi koji sjedi do tebe, a vrhunac dokaza da živiš u 21. stoljeću događa se ako si izgubio kontakt sa prijateljima koji nemaju e-mail adresu. Dođe ti da se zamisliš, zar ne? Bogme je istina. Dokaz da je tome tako je i internet stranica http://www.studentnet.hr

Malo sam prosurfala tom stranicom kad naiđem na eKantinu gdje me pozivaju da svratim na virtualnu kavicu. Eto gdje je sve to otišlo.

O slobodnom vremenu mladih

book32 — Sat, 15 Nov 2008 21:54:58 +0000

U slobodno vrijeme 73,1 % mladih Karlovčana često ili ponekad igraju kompjutorske i video igrice, kazalište i kino često posjećuje 10,2%, a 64,8% ih ponekad posjećuje. Sportom se u slobodno vrijeme bavi čak 87% mladih, no isti postotak mladih spava i izležava se. Oko 70% mladih često sluša glazbu i gleda TV kod kuće, no najveći se postotak mladih u slobodno vrijeme često druži s prijateljima (91,7%) i njih 88% se često ili ponekad nalazi po kafićima. Rezultati pokazuju da čak 41,7% često čita knjige i časopise i 47,2% ponekad čita u slobodno vrijeme.

Ne začuđuje me tako visok postotak mladih koji provode vrijeme u bircu jer društvo spram njih demonstrira paternalistički i posesivni odnos, prema kojem je prirodno da se mladi pripremaju za zrelo doba i pritom zabavljaju, ali se ne upliću u važne društvene poslove / procese. Neki od njih se neproblematično prilagođavaju danom društvu, drugi se povlače u zasebne subkulturne obrasce življenja, a treća skupina mladih otvoreno manifestira bunt i različite oblike devijantnog ponašanja.

Tko zna kako će se financijska i druge krize odraziti na te mladenačke skupine?

Take Our Poll

ucim i napredujem

book32 — Sat, 15 Nov 2008 17:02:18 +0000

Napisala sam svoj prvi post. Naslovnu fotku izradio je Zoran pa mu zahvaljujem. Uskoro ću na ovaj blog staviti svoja istraživanja o mladima