Jedno kratko vrijeme sam se bavila istraživanjem položaja žena na tržištu rada, točnije njihovim plaćama. Zainteresirala me činjenica da žene u prosjeku imaju 15% manje plaće od muškaraca za posao iste vrijednosti tzv. gender pay gap. Poslovi iste vrijednosti su različiti poslovi, ali zahtjevaju iste vještine, znanja, napor i odgovornost. Ilustrativan je primjer s plaćama u trgovini u RH, primjerice, u trgovinama mješovitom robom gdje žene predstavljaju većinu zaposlenih, prosječna plaća iznosi 2.054 kune. U trgovinama motornim vozilima i motociklima, gdje većinom radi muška radna snaga, prosječna je plaća 2.795 kuna, dakle, viša je 27%, a radi se o poslu iste vrijednosti – prodaji. Temeljem podataka Zavoda za mirovinsko osiguranje o visinama mirovina možemo izvoditi prikrivenu diskriminaciju. Vidljivo je kako su starosne mirovine žena manje 22 posto od muških, a u slučaju invalidske mirovine, čak 27 posto manje od muških mirovina.
Ukratko, možete sumnjati da ste nepravedno plaćene ako:
- vam je manja plaća nego muškom kolegi, a radite isti posao ili posao iste vrijednosti
- muški kolega primi bonus ili mu naraste plaća, a vama ne jer ste na porodiljnom dopustu ili na bolovanju
- primjetite da imate drugačiji naziv zanimanja od muškog kolege, a radite isti posao
- ste plaćeni manje po satu od muškog kolege, a radite isti posao puno radno vrijeme
- vas poslodavac primi pod individualni ugovor o čijim detaljima ne smijete raspravljati sa drugim zaposlenicima
Detalje o ovoj temi svatko može pročitati u mom članku “Žene na tržištu rada: nestaje li jaz u dohotku između muškaraca i žena, tzv. Gender pay gap?”.
Ova je tema ponovno aktualna. Naime, Europski parlament pozvao je Europsku komisiju da osigura uvjete da žene i muškarci na istome radnom mjestu budu jednako plaćeni. Europski parlament predlaže da se kazne poslodavci koji diskriminiraju žene. U izvješću koje je Europski parlament prihvatio s 590 glasova za i 23 protiv, traži se da Europska komisija do kraja 2009. godine predstavi nacrt zakona kojim bi se revidirala sadašnja pravila o plaćama. U izvješću se također ističe da žene u Europi zarađuju prosječno 15% manje od muškaraca u svim sektorima, a izvan javnih sektora plaćene su 25% manje od muškaraca.
Equal Opportunities Commission – EOC (Velika Britanija) prati ovu tematiku u Velikoj Britaniji. Njihov najnoviji službeni statistički izvještaj pokazuje da se nejednakost u plaćama sa 17% popela na 17,1%, a što nije tako malo kao što se na prvi pogled čini, već iznosi prosječni gubitak od 369,000£ za žene koje rade puno radno vrijeme cijeli svoj radni staž.
Jedino rješenje zasad je “revizija plaća obzirom na spol” koja se provodi u Velikoj Britaniji i nije utopija. Tako više od dvije trećine organizacija u državnom sektoru provodi monitoring plaća ili ga planiraju, u usporedbi s privatnim sektorom gdje monitoring provodi manje od pola organizacija uključenih u istraživanje. U slučajevima gdje se uoči nejednakost u plaćama između muškaraca i žena ispravlja se u korist oštečenog/ne.
vrlo aktualno, svaka pohvala, samo imam jedno pitanjce…
da li se to odnosi na žene zaposlene u privatnom sektoru ili državnim službama ili oboje?
s obzirom da sam ja u državnoj službi mogu garantirati za svoju struku barem da su plaće regulirane koeficijentima i nema nejednakosti, no zanima me da li je to svugdje u državnoj službi tako ili trabunjam bezveze:))…ti bi mogla imati neku informaciju više o tome, pozdrav i čitat ću te redovito, a i komentirat!
By: kuuuma on Studeni 24, 2008
at 2:56 poslijepodne
Nije puno bolja situacija u državnim ustanovama, ali je svakako bolja nego situacija u privatnom sektoru.
U sustavu visokog obrazovanja nema tajnosti plaća i sindikalni povjerenik ima pravo na uvid u uplatu poreza i doprinosa za svakog zaposlenika, no strukturu odbitaka iz plaće zaposlenika mora čuvati u tajnosti. evo, tu vidim mogućnost razlike u plaćama jer čim postoji tajnost podataka tu uvijek postoji i mogućnost za nepravdu. Nadalje, ako se u ustanovi ostvaruju prihodi na tržištu od obavljanja svoje djelatnosti zaposlenicima pripada pravo na odgovarajuće uvećanje plaća. Hm, sigurno ćeš ti dijeliti te novce. Zna se tko dijeli te novce, a sigurna sam da od istraživanja koje provode laboratoriji unutar fakulteta postoje dodatni prihodi. Zaključimo, koeficijent je jedna stvar, ali sve ono što se još može dodati na plaću je druga stvar.
Statistike pokazuju da je još uvijek malo žena u znanosti te kako raste funkcija u ustanovi ima ih sve manje. U znanosti je stoga komplicirana situacija jer primjerice znamo da vrijeme porodnog dopusta ne ulazi u rok za izbor u zvanje.
Detalje pogledaj u: Kolektivni ugovori u državnim i javnim službama : i izbor iz stajališta komisija ovlaštenih za njihovo tumačenje / urednica Marija Zuber. Zagreb : Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, 2008.
By: book32 on Studeni 25, 2008
at 7:54 prijepodne
zanimljivo i vrlo detaljno…čak za neke detalje primjerice ovo o odbicima nisam znala…s obzirom da imamo dobru sindikalnu povjerenicu (kolegica s posla) proslijedit ću joj ovo da vidim i njeno mišljenje odnosno da vidim jel upoznata s svim navedenim…
Thanx!
By: kuuuma on Prosinac 5, 2008
at 10:51 prijepodne